arhiva vesti

DIVLJE DEPONIJE - STARI PROBLEM

Uklanjanje divljih deponija koje je počelo u februaru mesecu nastaviće se i u martu. Prve dane proleća Niš će dočekati čistiji. Uklonjene su divlje deponije sa nekoliko lokacija u gradu. Očišćena je Kula” u GO Palilula, divlja deponija u Mramorskoj i u Sarajevskoj ulici u GO Crveni krst, kao i parking prostor kod nekadašnje Elektronske industrije. Sa ovih mesta uklonjeno je oko 200 kubnih metara otpada.

 kula

Ekipe Sektora Zelenilo” koji je izJKPGoricа“ pripojen JKP Mediana”i Sektora Održavane javne higijene”, radile su na uklanjanju nekoliko divljih deponija u gradu. To su deponije koje se čiste stalno ali zbog nemara građana ili nadležnih, brlo brzo ponovo niknu”. Za čišćenje ovih prostora angažovano je dvadesetak radnika i nekoliko vozila manje i veće kubikaže.

sarajevska

Očišćen je prostor stare Kule” u ulici Svetolika Rankovića. Sanirana je deponija u Sarajevskoj i u Mramorskoj ulici, kao i na nekadašnjem parkingu Elektronske industrije, koji je poslednji put očišćen 2012. godine, nakon odlaganja velikog snega sa gradskih ulica.

mramorska

Ovaj prostor je ruglo za sve stanovnike ovog dela grada, a prvenstveno za turiste koji dolaze u naš grad, jer prvo na šta naiđu kada ovim putem prođu je veliki i neuređen prostor. A tu se nalazi i Arheološko nalazište Medijana, koje je atraktivno za turiste, te je potrebno okolinu urediti”, rekao je Bratislav Vučković, direktor JKP Mediana” Niš.

Još jednom upućujemo molbu našim sugrađanima da se ponašaju odgovorno, da napori Mediane” da grad učini čistijim i prijatnijim za život, ne ostanu uzaludni”, dodao je Vučković.

elektronska

Broj divljih deponija na teritoriji grada Niša varira, a procenjuje sa da ih ima oko 60. Formiraju se najviše zbog neodgovornog ponašanja građana ali i pojedinih pravnih lica koja koriste određene lokacije da bi zaobišli plaćanje pravilnog zbrinjavanja i tretmana otpada. To je uglavnom otpad koji se ne reciklira jer veći deo predstavlja građevinski šut i komunalni otpad.

Od velikog značaja je da se pojača inspekcijski uticaj u kažnjavanju prestupnika jer se troše velika sredstva, kao i svakodnevni rad na njihovom uklanjanju.

Za saniranje divljih deponija određene su najprioritetnije lokacije. Godišnje se izdvaja 1.500.000,00 dinara, a izveze se oko 1.200 kubnih metara raznog otpada.

 

NOVA PESMA BORE ČORBE „RECIKLAŽA“

U saradnji i na inicijativu JKP „Mediana“ Niš, frontmen grupe „Riblja čorba“ i legenda jugoslovenskog i srpkog roka Bora Đorđević napisao je i komponovao pesmu pod nazivom „Reciklaža“ koja promoviše značaj reciklaže, kako za životnu sredinu, tako i za zaradu, i time se uvrstio u glavnog promotera reciklaže.

1.naslovna

Pesma i spot „Reciklaža“, koja je napisana u svrhu promomisanja reciklaže baš za javno komunalno preduzeće Mediana, koje je ovu godinu proglasilo godinom reciklaže, premijerno su pogledali učesnici II konferencija ASWA u organizaciji Nacionalne asocijacije čistoća srbije koja je u Niškoj Banji okupila eminentne ljude iz ove oblasti.

2

„Ne volim evropske vrednosti, ali reciklaža je dobra stvar, donosi pare i logično je da se zalažem za nju. Posebno sam i rodbinski vezan za Niš, puno toga je poteklo iz Niša, i posebno mi je drago što vidim da je grad čistiji nego ranije. Čista Srbija je interes svih nas“ rekao je Bora Đorđević.

3

ODRŽANA II ASWA KONFERENCIJA

Druga ASWA konferencija - Zima 2016.godina, koju jeorganizovala Nacionalna Asocijacija Čistoća Srbije, održana ju 25. februara u Niškoj Banji i okupila je stručnjake iz ove oblasti.

Cilj konferencije je da analizira probleme sa kojima se komunalna preduzeća zadužena za održavanje higijene i uklanjanje otpada susreću, kao i da postavi nove standarde u ovoj oblasti.

Kako istiće Radmila Šerović, predstavnik Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, za napredak u ovoj oblasti potreban je novac iz evropskih fondova, a za pristupanje njima neophodna je regionalizacija.

 

radmila Serovic 640x480

„Sistem reciklaže mora zažIveti u Republici Srbiji i to su osnovni principi na kojima se zasniva upravljanje otpadom u svim zemljama i tako mora biti i u Srbiji. Podizanje svesti o recikaži je osnovni i primarni zadatak Republike Srbije, svih činilaca ovog sistema, javno komunalnih preuzeća, regiona, jedinica lokalnih samouprava zajedno sa Ministarstvom“, rekla je Radmila Šerović i dodala:„Srbija se opredelila za regionalizaciju, predložila je 26 regiona sa ciljem da se do 2028. izgradi 26 regionalnih centara za upravljanje otpadom sa infrastrukturom koja podrazumeva liniju reciklažnog otpada. Opštine same teško mogu da dobiju novac iz IPA fondova, ali ako nastupe zajedno kao region Evropa će rado dati novac za takve infrastukturne projekte“.

 

Bata aswa 640x480

Na konferenciji su istaknuti pozitivni rezultati naše zemlje u procesima reciklaže i selekcije otpada.

„Ova konferencija je glas nas komunalaca. Želimo da imamo svoje Ministarstvo jer je životna sredina, ma koliko o njoj pričali, po strani. Drago mi je da to, kao i puno toga ranije, kreće iz Niša i što je „Mediana“ promoter tih vrednosti“, rekao je Bratislav Vučković, direktor JKP „Mediana“ Niš i predsednik Skupštine ASWA.

O svojim iskustvima prekogranične saradnje sve učesnike konferencije upoznali su Milena Jovanović, iz JKP „Mediana“ , menadžerka projekta prekogranične saradnje sa bugarskom opštinom Pernik i Vladimir Crnojački, iz JKP „Komunalije“ Sremska Mitrovica i koordinator ASWA projektnog tima, o projektu prekogranične saradnje Srbija – Hrvatska pod nazivom „Stvaranje društva bez otpada”.

mr Vladimir Kovačević, exert iz Austrije, preneo je svoja iskustva o IPA projektima iz Hrvatske i Slovenije.

Konferenciji su prisustvovali direktori i predstavnici komunalnih preduzeća iz Srbije, predstavnici Grada Svoge iz Bugarske, gosti iz Slovenije i Nemačke, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine kao i gradonačelnik Niša dr Zoran Perišić.

Osnovna ideja udruženja ASWA jeste profesionalizacija zaposlenih u čistoćama, podizanje znanja o savremenim tehnologijama prerade otpada na viši nivo, kao i pomoć članovima Asocijacije u rešavanju problema sa kojima se susreću.

ŠTA ODABRATI, MALO PARA ZA NEKE ILI SIGURNA PRIMANJA ZA SVE ?!

Zajednički stav reprezentativnih sindikata na nivou Srbije i grada Niša , sa sindikatima JKP „Mediana” i rukovodstvom ovog preduzeća je da radnici koji tuže „Medianu” za razliku u u isplati toplog obroka i regresa, a koji je nastao zbog neusklađenosti zakona i kolektivnog ugovora, svakako gube. Čelnici sindikata najavljuju razgovore sa samim državnim vrhom.

D5E0404C3580E3FC6220092D4E794A119ADC65D525744D6DEFpimgpsh fullsize distr

Stanje u komunalnoj delatnost u Srbiji, stanje u „Mediani“ koje se odnosi na pristigle tužbe radnika za razliku u isplati toplog obroka i regresa i zaštita prava zaposlenih, bile su teme o kojima su diskutovali predsednici i predstavnici reprezentativnih sindikata Srbije sa sindikatima i rukovodstvom JKP „Mediana”.

Okruglom stolu su prisustvovali predsednik UGS “Nezavisnost” Branislav Čanak, predsednik sindikata zaposlenih u stanbeno- komunalnoj delatnosti Srbije Milan Grujić, predsednik Granskog sindikata javnih saobraćajnih i komunalnih delatnosti „Nezavisnost“ Milan Simić , Olivera Bobić, predsednica Saveza samostalnih sindikata grada Niša , Risto Ivetić, sekretar Saveza samostalnih sindikata grada Niša , sindikati JKP „Mediana“ i rukovodstvo JKP „Mediana“.

JKP “Mediana“ upošljava oko 1000 radnika. Njih 15 je tužilo preduzeće a najaviljeno je još stotinak tužbi. Da li je stariji Kolektivni ugovor, koji nije poštovan pa su radnici do nedavno primali manje plate ili zakon, koji je preduzećima omogućio da ga sprovode? O tome sindikati žele da razgovaraju sa samim državnim vrhom.

„Ukoliko bi zahvatio plamen i tužbe budu realizovane, vrlo brzo bismo “stavili katanac” na Medianu, jer bi trošak bio oko 400 miliona dinara”, kaže direktor JKP „Mediana” Bratislav Vučković i dodaje: „Izmenom Zakona Vlade Srbijeo ograničenju rasta penzija i plata u javnom sektoru suspenovale su kolektivni ugovor. Imali smo vakuuм, i bilo je pitanje da li poštovati zakon ili kolektivni ugovor. Mi smo primenjivali zakon”.

jpg5D6A905EF15C7114314E00433CC95C03E6F584004B6FC7566pimgpsh fullsize distr

Zajednički stav i savet radnicima je da sačekaju bolje rešenje od tužbe, da ne bi ostali bez samog preduzeča i posla od koga žive i hrane svoje porodice.

„Radnici moraju da se ponašaju dvojako – da čuvaju svoje preduzeće i gledaju budućnost za sebe i svoju decu i da na način koji će proći i skupštinsku proceduru i izvršnu vlast, ostvare prava koja im pripadaju”, savetuje predsenik Sindikata zaposlenih u stanbeno- komunalnoj delatnosti Srbije, Milan Grujić.

cd

Predsednik UGS „Nezavisnost” Branislav Čanak objašnjava da su mnoge komunalne firme dovedene u stanje potpunog rasula i iracionalnosti. Sindikati su spremni da odustanu od nekih zahteva i da kreditiraju svoju firmu, ali treba da se zna šta time radnici dobijaju. A tu treba da uskoče i država i lokalne samouprave. U slučaju „Mediane“, grad Niš, koji, kako kaže, “ima kasu koja je veća od kase svake firme i pronađe način kako da dobije od Beograda sredstva za vanredne transfere”.

rgsrgsdr

 

TRI NOVA AUTO - SMEĆARA ZA BOLJU ČISTOĆU

Javno komunalno preduzeće „Mediana“ je, nakon šest godina, zanovilo svoj vozni park sa tri vozila za prikupljanje smeća. Vozila su marke „Iveko“ naći će se na niškim ulicama početkom februara a nabavljena su iz sopstvenih sredstava.

 DSCF2917 def

Posle desetak godina i pored svih poteškoća koje komunalna preduzeće u Srbiji imaju, JKP “Mediana” je uspelo da kupi tri nova vozila.

“Ovo je dokaz da, kada se udruže snage i volja, stvari mogu da se urade na drugačiji način. Uz pomoć ovih vozila, radnici posao mogu da obavljaju kvalitetnije. Mediana konkuriše za nove projekte EU, pa se nadamo da ćemo uz pomoć njih dobiti još ovakvih vozila, pa će građani Niša biti zadovoljniji kvalitetom pružanja naših usluga”, rekao je Bratislav Blagojević, predsednik Nadzornog odbora.

blagojević

Prema rečima Bratislava Vučkovića, direktora JKP “Mediana”, nabavka ovih vozila je velika stvar za javno-komunalni sistem u Nišu.

“Nabavkom ovih vozila, počeli smo sa obnovom voznog parka. Ukupna vrednost kamiona je oko 300 hiljada evra. Jednom kreditnom linijom, iz sopstvenih sredstava, uspeli smo da realizujemo ovu nabavku, uz 20 procenata popusta na vozila. Ovakav trend ćemo nastaviti i u 2016. godini, bez obzira na to pod kojim uslovima poslujemo i na slabu naplatu od strane građana”, kazao je Vučković.

bata

Novi auto - smećari su marke Iveko, sa domaćom nadgradnjom koju je radilo preduzeće “Resor” iz Gadžinog Hana. Koriste najsavremenije euro 6 dizel motore, koji imaju vrlo nisku emisiju štetnih gasova. Dva kamiona su kapaciteta 16 metara kubnih a jedan je 12 metara kubnih i prilagođeni su za pražnjenje svih vrsta tipiziranih kanti za smeće i kontejnera zapremine do 1,1 kubik.

Branislav Mihajlović, direktor i vlasnik preduzeća “Resor, rekao je da je ovo preduzeće najveći proizvođač komunalne opreme na Balkanu.

”Mediani smo isporučili tri auto-smećara sa domaćim rešenjima, koja ne zaostaju sa kvalitetom za proizvođačima iz Evropske unije”, naglasio je Mihajlović.

bane resor

Nove autosmećare karakteriše i dobra opremljenost, što omogućava radnicima lakše obavljanje posla. Kabine su udobne i klimatizovane, a upravljanje kamionima je lako.

 

Vi ste ovde: Početak